Svet poljoprivrede Uradi sam Saveti za uspešno uzgajanje povrća u plasteniku

Saveti za uspešno uzgajanje povrća u plasteniku

saveti za uzgajanje povrca u plasteniku

Uzgajanje povrća u plasteniku je oduvek bila opcija za koju se iskusna domaćinstva odlučuju; ovakav pristup postaje sve popularniji kako ljudi počinju da shvataju njegovu korist.

Plastenici ne samo da omogućavaju produženje vegetacione sezone, već i zaštitu od nepovoljnih vremenskih uslova i efikasniju kontrolu nad uslovima uzgoja.

U ovom tekstu, podelićemo sa vama nekoliko saveta kako da maksimalno iskoristite svoj plastenik i uspešno uzgajate svoje povrće.

Priprema tla – kvalitetno tlo je osnov uspeha

Priprema tla počinje analizom njegove strukture i sastava. Idealno tlo za plastenik treba da bude bogato organskim materijama, dobro drenirano i pH neutralno i pripremljeno za navodnjavanje.

Uz navodnjavanje koje kasnije sledi, a za koje možete koristiti sistem kap po kap ili benzinske pumpe, dodavanje organskog komposta koje poboljšava strukturu tla, povećava sadržaj hranljivih materija i pomaže u održavanju vlažnosti je vrlo bitno.

Takođe je korisno dodati stajsko đubrivo, ali ga treba dobro razložiti pre upotrebe kako bi se izbeglo oštećenje biljaka. Uz to, dodavanje perlita ili peska može poboljšati drenažu, što je posebno važno u plastenicima gde može doći do prekomernog zadržavanja vode.

Redovno prozračivanje tla je takođe važno. To se može postići kopanjem ili upotrebom aeratora za tlo. Prozračivanje pomaže u sprečavanju sabijanja tla i poboljšava prodiranje vode i hranljivih materija do korena biljaka. Redovna kontrola i održavanje tla osiguraće optimalne uslove za rast vašeg povrća i pomoći vam da obavite dobar posao.

Odabir biljaka – popularno povrće za plastenik

U plasteniku se može uzgajati širok spektar povrća, ali je važno odabrati one vrste koje će najbolje uspevati u kontrolisanim uslovima. Neke od najpopularnijih vrsta povrća za uzgoj u plasteniku uključuju paradajz, krastavce, paprike, zelenu salatu, spanać, rotkvice i tikvice.

Paradajz, voće koje se tradicionalno ubraja u povrće, je jedna od najčešće uzgajanih biljaka u plastenicima. Potrebno mu je puno svetla i toplote, pa je idealan za takve uslove. Krastavci takođe vole toplotu i vlagu, ali im je potrebna dobra ventilacija kako bi se sprečilo truljenje plodova. Paprike su vrlo zahvalne za uzgoj u plasteniku, jer zahtevaju stabilne temperature i zaštitu od jakih vetrova.

Za početnike, zelena salata i spanać su odličan izbor jer brzo rastu i zahtevaju minimalno održavanje. Rotkvice su još jedna biljka koja brzo sazreva i može se uzgajati tokom cele godine. Tikvice, iako zahtevaju više prostora, mogu dati obilne prinose ako se pravilno neguju.

Pri izboru biljaka, važno je razmotriti i vreme setve. Neke biljke, poput zelene salate i spanaća, mogu se sejati ranije u proleće, dok druge, poput paradajza i krastavaca, treba sejati kasnije kada su temperature stabilnije.

Kontrola temperature i vlažnosti – glavna prednost plastenika

Optimalna temperatura za većinu povrća kreće se između 18 i 24 stepena Celzijusa tokom dana, i između 10 i 15 stepeni Celzijusa tokom noći. Za postizanje ovih uslova, može biti potrebno koristiti grejače ili ventilacione sisteme, posebno tokom hladnijih meseci.

Vlažnost je još jedan ključan faktor. Previsoka vlažnost može dovesti do pojave plesni i bolesti, dok preniska vlažnost može smanjiti prinose. Idealna vlažnost za većinu povrća kreće se između 50% i 70%. Upotreba ovlaživača ili dehidratora može pomoći u održavanju optimalne vlažnosti.

Navodnjavanje i ishrana biljaka

Sistem kap po kap je najefikasniji način navodnjavanja jer omogućava preciznu kontrolu količine vode i sprečava prekomerno vlaženje lišća, što može dovesti do bolesti. Redovno proveravanje vlažnosti tla pomoći će vam da prilagodite navodnjavanje potrebama vaših biljaka.

Osim ovog sistema, moguće je koristiti i pumpe za vodu, naročito ukoliko je u pitanju veća površina ili izrazito sušna sezona, ali je potrebno biti oprezan.

Pored vode, biljkama su potrebne hranljive materije. Kao što je več rečeno, organska đubriva, poput komposta i stajnjaka, odličan su izvor hranljivih materija. Međutim, možda će biti potrebno dodati i mineralna đubriva kako bi se osiguralo da biljke dobijaju sve potrebne elemente, poput azota, fosfora i kalijuma. Redovno đubrenje, prema preporukama za svaku vrstu biljke, osiguraće zdrav rast i obilan rod.

Folijarno prihranjivanje, odnosno prskanje lišća hranljivim rastvorima, može biti korisno kao dopuna redovnom đubrenju.

Prevencija i kontrola bolesti i štetočina – zaštitita useva je bitna

Prvi korak je redovna inspekcija biljaka kako bi se rano uočili simptomi bolesti ili prisustvo štetočina. Uočavanje problema u ranoj fazi omogućava bržu i efikasniju intervenciju.

Biološka kontrola je jedna od najefikasnijih i najprirodnijih metoda za suzbijanje štetočina. To uključuje upotrebu prirodnih predatora, poput bubamara za lisne vaši ili parazitskih osa za gusenice. Upotreba bioloških sredstava za zaštitu povrća takođe može pomoći u suzbijanju bolesti bez štetnih hemikalija.Uzgajanje povrća u plasteniku je odličan način da se poveća prinos i unapredi kvalitet proizvoda, te da ekonomski budete stabilniji. Bez obzira da li ste početnik ili ste već iskusni u radu sa plastenicima, primena ovih saveta pomoći će vam da maksimalno iskoristite potencijal vašeg plastenika i uživate u plodovima vašeg rada.

Related Post